| Hrvatski jezik |
Srpski jezik |
Opis / napomena (na hrvatskom) |
| A |
|
|
| algebarski izraz |
algebarski izraz |
|
| algebra |
algebra |
|
| apscisa točke |
apscisa tačke |
Apscisa točke je prva koordinata te točke.
Npr. apscisa točke A(3,7) je 3. |
| apsolutna vrijednost |
apsolutna vrednost |
Npr. apsolutna vrijednost broja -8 je 8,
apsolutna vrijednost broja 16 je 16.
|-23| = 23,
|64| = 64 |
| aritmetička sredina, srednja vrijednost ili prosjek |
aritmetička sredina, srednja vrednost ili prosek |
Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 . |
| aritmetika |
aritmetika |
Aritmetika je grana matematike koja se bavi brojevima i računanjem s brojevima. |
| asocijativnost |
asocijativnost |
(a + b) + c = a + (b + c)
(a · b) · c = a · (b · c) |
| B |
|
|
baza (ili osnovica) jednakokračnog trokuta,
baza (ili osnovica) trapeza,
baza (ili osnovka) piramide,
baza (ili osnovka) prizme,
baza (ili osnovka) valjka,
baza (ili osnovka) stošca |
osnovica jednakokrakog trougla,
osnovica trapeza,
baza (ili osnova) piramide,
baza (ili osnova) prizme,
baza (ili osnova) valjka,
baza (ili osnova) kupe |
|
| beskonačni periodički decimalni broj ili beskonačni periodični decimalni broj |
beskonačan periodičan decimalni broj |
|
| beskonačno |
beskonačno |
|
| bilijun |
bilion |
1 000 000 000 000, 1012 |
| binarni sustav |
binarni sistem |
|
| brid |
ivica |
U geometrijskom tijelu, brid je dužina u kojoj se spajaju dvije strane tijela. |
| broj |
broj |
|
| brojevni izraz |
brojevni izraz |
|
| brojevni pravac |
brojevna prava ili brojevna osa |
|
| brojnik |
brojilac |
Brojnik je broj iznad razlomačke crte (u razlomku).
Npr. u razlomku 2/5, broj 2 je brojnik. |
| C |
|
|
centralna simetrija
centar simetrije
centralnosimetričan lik |
centralna simetrija
centar simetrije
centralnosimetrična figura |
|
cijeli brojevi,
cijeli broj |
celi brojevi,
ceo broj |
Cijeli brojevi su brojevi:
..., -3, -2, -1, 0, 1, 2, 3, ... |
| Č |
|
|
| četiristo |
četiristo |
400 |
četverokut
pravokutnik,
kvadrat,
paralelogram (ili romboid),
romb,
trapez,
deltoid |
četvorougao
pravougaonik,
kvadrat,
1
paralelogram (ili romboid),
romb,
trapez,
deltoid |
Četverokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s četiri dužine koje se ne sijeku. On ima 4 kuta, 4 vrha i 4 stranice. |
| čimbenik ili faktor |
činilac (rjeđe: faktor) |
Čimbenici su brojevi koji se množe.
Vidi pod množenje. |
| D |
|
|
decimalni broj,
npr. 2.4
decimalna točka,
decimalni zarez,
cijeli dio ili dekadski dio decimalnog broja,
decimalni dio decimalnog broja,
znamenka jedinica,
znamenka desetica,
znamenka stotica,
znamenka tisućica,
znamenka desettisućica,
...
znamenka desetinka,
znamenka stotinka,
znamenka tisućinka,
znamenka desettisućinka,
...
dekadske znamenke,
decimalne znamenke ili decimale |
decimalni broj,
npr. 2,4
decimalna tačka,
decimalni zarez ili decimalna zapeta,
ceo deo decimalnog broja,
decimalni deo decimalnog broja,
cifra jedinica,
cifra desetica,
cifra stotina,
cifra hiljada,
cifra desetohiljada,
...
cifra desetih,
cifra stotih,
cifra hiljaditih,
cifra desetohiljaditih,
...
-,
decimale |
U zapisu decimalnog broja se u Hrvatskoj u matematici koristi decimalna točka, npr. 2.4 , a u Srbiji decimalni zarez, npr. 2,4 .
Međutim, izvan matematike se i u Hrvatskoj koristi decimalni zarez, npr. u fizici, kemiji itd. |
| decimalni razlomak ili dekadski razlomak |
decimalni razlomak |
Decimalni razlomak ili dekadski razlomak je razlomak u čijem je nazivniku dekadska jedinica, tj. broj 10 ili 100 ili 1000,...
Npr. 3/100 i 4509/1000 su dekadski/decimalni razlomci. |
definicija,
definirati |
definicija,
definisati |
|
| dekadske jedinice |
dekadne jedinice |
Dekadske jedinice su brojevi: 10, 100, 1000, 10 000,
100 000, ...
Dobivamo ih tako da napišemo znamenku 1, a zatim nule (koliko želimo).
Računski ih dobivamo množenjem broja 10 sa samim sobom (nekoliko puta), tj. kao potencije broja 10. |
| dekadski brojevni sustav |
dekadni brojevni sistem |
|
| dekadski razlomak ili decimalni razlomak |
- |
Decimalni razlomak ili dekadski razlomak je razlomak u čijem je nazivniku dekadska jedinica, tj. broj 10 ili 100 ili 1000,...
Npr. 3/100 i 4509/1000 su dekadski/decimalni razlomci. |
| devetsto |
devetsto |
900 |
| diferencija (češće: razlika) |
razlika |
Razlika je rezultat kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje. |
| dijagonala |
dijagonala |
Dijagonala (puniji naziv: dijagonala mnogokuta) je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha mnogokuta. |
| dijagonala kocke ili prostorna dijagonala kocke |
dijagonala kocke |
Dijagonala kocke ili prostorna dijagonala kocke je dužina koja spaja dva vrha kocke i prolazi kroz unutrašnjost kocke. |
| dijagonala kvadra ili prostorna dijagonala kvadra |
dijagonala kvadra |
Dijagonala kvadra ili prostorna dijagonala kvadra je dužina koja spaja dva vrha kvadra i prolazi kroz unutrašnjost kvadra. |
| dijagonala prizme ili prostorna dijagonala prizme |
dijagonala prizme |
Dijagonala prizme ili prostorna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva vrha prizme i prolazi kroz unutrašnjost prizme.
Trostrana prizma nema (prostornu) dijagonalu, a ostale prizme imaju. |
| dijagonalni presjek (prizme ili piramide) |
dijagonalni presek (prizme ili piramide) |
Dijagonalni presjek prizme je lik (pravokutnik) koji dobijemo kao presjek prizme i ravnine koja prolazi kroz dijagonalu baze i njoj susjedne bočne bridove.
Dijagonalni presjek piramide je lik (trokut) koji dobijemo kao presjek piramide i ravnine koja prolazi kroz dijagonalu baze i njoj susjedne bočne bridove.
Trostrana prizma i trostrana piramida nemaju dijagonalni presjek, a ostale prizme i piramide imaju. |
dijeljenje,
djeljenik (rjeđe: dividend),
djelitelj (rjeđe: divizor),
količnik (rjeđe: kvocijent) |
deljenje,
deljenik,
delilac,
količnik |
Dijeljenje je računska operacija.
Npr. u zadatku 10:2=5 dijelimo brojeve 10 i 2.
Pri tom se broj 10 naziva djeljenik, 2 je djelitelj, a 5 je količnik.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo dijeljenje naziva količnik, npr. izraz 10:2 je količnik brojeva 10 i 2.
Za još jedno značenje riječi djelitelj pod djelitelj. |
| diralište |
dodirna tačka |
Ako pravac i kružnica imaju samo jednu zajedničku točku, ta se točka zove diralište pravca i kružnice (a pravac je tangenta). |
dirka ili tangenta kružnice
diralište |
dirka ili tangenta kružnice
dodirna tačka |
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u točno jednoj točki. Ta zajednička točka se naziva diralište. |
| dividend (češće: djeljenik) |
deljenik |
Djeljenik je prvi broj kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje. |
| divizor (češće: djelitelj) |
delilac, delitelj |
Vidi pod djelitelj. |
| djelitelj (rjeđe: divizor) |
delilac, delitelj |
Riječ djelitelj koristi se u dvije svrhe:
1. Djelitelj može biti drugi broj kod dijeljenja. Npr. u izrazu 9:4, broj 4 je djelitelj.
2. Isto tako, budući da je npr. broj 20 djeljiv brojem 5 (kod dijeljenja nema ostatka), kažemo da je broj 5 djelitelj broja 20 (a broj 20 je višekratnik broja 5). |
| djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje |
delimično vađenje korena, delimično korenovanje ili parcijalno korenovanje |
Vidi pod korijen. |
| djeljenik (rjeđe: dividend) |
deljenik |
Djeljenik je prvi broj kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje. |
| duljina (dužine) |
dužina (duži) |
Npr. neka dužina može biti duga 4 cm, pa kažemo da je duljina te dužine 4 cm.
Vidi pod dužina. |
| distributivnost |
distributivnost |
a · (b + c) = a · b + a · c
a · (b - c) = a · b - a · c |
| domena funkcije ili područje definicije funkcije |
domen funkcije, oblast definisanosti ili skup originala |
|
dužina
duljina dužine
krajnje točke dužine ili rubne točke dužine |
duž
dužina duži
krajnje tačke duži ili krajevi duži |
Dužina (na hrvatskom jeziku) je ravna ograničena crta. Dužina ima svoju duljinu. Npr. dužina može biti duga 4 cm, pa kažemo da je duljina te dužine 4 cm.
Na srpskom, riječ dužina označava ono što na hrvatskom (u matematici) kažemo duljina, dok je duž (na srpskom) isto što i dužina na hrvatskom.
U svakodnevnom životu i u Hrvatskoj se, kad se misli na duljinu, koristi riječ dužina. Međutim, u matematici se pazi na razliku između ta dva pojma (između dužine i duljine). |
| dvjesto |
dvesta |
200 |
| dvodimenzionalno |
dvodimenzionalno |
|
| dvojni razlomak |
dvojni razlomak |
|
| DŽ |
|
|
| džepno računalo ili kalkulator |
kalkulator ili digitron |
|
| E |
|
|
| eksplicitna jednadžba pravca |
eksplicitna jednačina prave |
y = ax + b |
| eksponent |
izložilac |
Npr. u potenciji 35, broj 5 je eksponent.
Vidi pod potencija. |
| elipsa |
elipsa |
|
| F |
|
|
| faktor ili čimbenik |
činilac (rjeđe: faktor) |
Faktori ili čimbenici su brojevi koji se množe.
Vidi pod množenje. |
funkcija
rastuća,
padajuća
domena ili područje definicije
kodomena ili područje vrijednosti funkcije |
funkcija
rastuća,
opadajuća
domen, oblast definisanosti ili skup originala
kodomen ili skup vrednosti funkcije |
|
| G |
|
|
| geometrija |
geometrija |
|
| geometrijski lik |
geometrijska figura |
Za razliku od geometrijskih tijela koja su dijelovi prostora (i koja su trodimenzionalna), geometrijski likovi su dijelovi ravnine (i oni su dvodimenzionalni). |
geometrijsko tijelo
kvadar,
kocka,
prizma,
piramida,
valjak,
stožac,
kugla
uglata geometrijska tijela,
obla geometrijska tijela
uspravna,
kosa |
geometrijsko telo
kvadar,
kocka,
prizma,
piramida,
valjak,
kupa,
lopta
rogljasta geometrijska tela,
obla geometrijska tela
prava,
kosa |
Za razliku od geometrijskih likova koji su dijelovi ravnine (i koji su dvodimenzionalni), geometrijska tijela su dijelovi prostora (i ona su trodimenzionalna). |
| glavnica (vezano uz kamate) |
glavnica ili kapital |
|
| grupirati |
grupisati |
|
| H |
|
|
| heksadecimalni sustav |
heksadekadni sistem |
|
hiljada (češće: tisuća),
hiljadu (tisuću) |
hiljada,
hiljadu |
1000 |
| hiperbola |
hiperbola |
|
| hipotenuza |
hipotenuza |
U pravokutnom trokutu, stranica nasuprot pravom kutu naziva se hipotenuza. |
| I |
|
|
identički jednako
podudaraju se |
identično
poklapaju se |
Ako se dva geometrijska objekta podudaraju (preklapaju), kažemo da su identički jednaka. Npr. dvije točke, A i B, mogu biti identički jednake i tada pišemo A ≡ B.
Isto tako, dva pravca mogu biti identički jednaka, dvije dužine itd. |
| implicitna jednadžba pravca |
implicitna jednačina prave |
Ax + By + C = 0 |
| iracionalni brojevi |
iracionalni brojevi |
Iracionalni brojevi su brojevi koji se ne mogu pretvoriti u razlomke. |
| ishodište |
koordinatni početak |
Ishodište je točka O(0) na brojevnom pravcu, odnosno točka O(0,0) u koordinatnoj ravnini. |
| ispruženi kut |
opruženi ugao |
Ispruženi kut je kut koji ima 180°. |
| izlučivanje zajedničkog faktora |
izvlačenje zajedničkog činioca ispred zagrade |
|
izvodnica valjka,
izvodnica stošca |
izvodnica valjka,
izvodnica kupe |
Izvodnica valjka je dužina koja spaja baze valjka i pripada plaštu.
Izvodnica stošca je dužina koja spaja točku iz baze i vrh stošca i pripada plaštu. |
| J |
|
|
| jedinična dužina |
jedinična duž |
|
| jednadžba |
jednačina |
Npr. 3x+5=8
je jednadžba. |
jednadžba pravca
- eksplicitna,
- implicitna |
jednačina prave
- eksplicitna,
- implicitna |
Jednadžba pravca može se napisati u više oblika. Neki od njih su eksplicitni i implicitni, a ostali se rade u srednjoj školi.
Eksplicitna jednadžba je oblika y=ax+b,
a implicitna Ax+By+C=0. |
| jednakokračan |
jednakokrak |
Onaj koji ima dvije jednako duge stranice (i tada se te jednako duge stranice nazivaju kraci).
Npr. trokut može biti jednakokračan. Trapez također. |
| jednakost |
jednakost |
|
| jednodimenzionalno |
jednodimenzionalno |
|
| K |
|
|
| kalkulator ili džepno računalo |
kalkulator ili digitron |
|
kamata
kamatna stopa
glavnica |
kamata
kamatna stopa
glavnica ili kapital |
|
karakteristične točke trokuta ili osobite točke trokuta
- središte opisane kružnice,
- središte upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište |
karakteristične tačke trougla
- centar opisane kružnice,
- centar upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište |
Karakteristične točke trokuta su:
- središte opisane kružnice (sjecište simetrala stranica),
- središte upisane kružnice (sjecište simetrala kutova),
- ortocentar (sjecište visina trokuta),
- težište (sjecište težišnica). |
| karakteristični trokut mnogokuta |
karakteristični trougao mnogougla |
|
| kateta |
kateta |
U pravokutnom trokutu, stranice uz pravi kut nazivaju se katete. |
| kocka |
kocka |
Kocka je geometrijsko tijelo omeđeno kvadratima. |
| kodomena funkcije ili područje vrijednosti funkcije |
kodomen funkcije ili skup vrednosti funkcije |
|
| koeficijent obrnute proporcionalnosti |
koeficijent obrnute proporcionalnosti |
|
| koeficijent proporcionalnosti |
koeficijent direktne proporcionalnosti |
|
| koeficijent sličnosti |
koeficijent sličnosti |
|
| koeficijent smjera ili nagib |
koeficijent pravca |
U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent a naziva se koeficijent smjera ili nagib. |
| količnik (rjeđe: kvocijent) |
količnik |
Količnik je rezultat kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje. |
| kolinearne točke |
kolinearne tačke |
Kolinearne točke su točke koje leže na istom pravcu. |
| komplanarne točke |
komplanarne tačke |
Komplanarne točke su točke koje pripadaju istoj ravnini. |
| komplementarni kutovi |
komplementni uglovi |
Komplementarni kutovi su kutovi čiji je zbroj 90°. |
| komutativnost |
komutativnost |
a + b = b + a
a · b = b · a |
| koncentrične kružnice |
koncentrične kružnice |
Koncentrične kružnice su kružnice koje imaju zajedničko središte. |
konstrukcija,
konstruirati |
konstrukcija,
konstruisati |
|
| konveksan mnogokut |
konveksan mnogougao |
Konvekasan mnogokut je mnogokut čiji su svi (unutarnji) kutovi manji od 180°. |
koordinatni sustav
- koordinatna os,
- os apscisa, x-os,
- os ordinata, y-os,
- apscisa točke,
- ordinata točke,
- ishodište,
- jedinična dužina
- kvadranti |
koordinatni sistem
- koordinatna osa,
- apscisa, x-osa,
- ordinata, y-osa,
- apscisa tačke,
- ordinata tačke,
- koordinatni početak,
- jedinična duž
- kvadranti |
|
korijen,
korjenovanje,
korjenovati,
vađenje korijena,
djelomično vađenje korijena ili djelomično korjenovanje |
koren,
korenovanje,
korenovati,
vađenje korena,
delimično vađenje korena, delimično korenovanje ili parcijalno korenovanje |
Korjenovanje je računska operacija suprotna kvadriranju. |
| krajnje točke dužine ili rubne točke dužine |
krajnje tačke duži ili krajevi duži |
Vidi pod dužina. |
| krak |
krak |
Npr. krak jednakokračnog trokuta, krak trapeza, krak kuta. |
| krivulja |
kriva |
|
krnja piramida,
krnji stožac |
zarubljena piramida,
zarubljena kupa |
|
| krug |
krug |
Krug je dio ravnine omeđen kružnicom. |
| kružni isječak |
kružni isečak |
Kružni isječak je dio kruga omeđen dvama polumjerima i pripadnim kružnim lukom. |
| kružni lûk |
kružni lûk |
Kružni lûk je dio kružnice koji spaja dvije točke kružnice. |
| kružni odsječak |
kružni odsečak |
Kružni odsječak je dio kruga omeđen tetivom i pripadnim kružnim lukom. |
| kružni vijenac |
kružni prsten |
Kružni vijenac je dio ravnine omeđen s dvije koncentrične kružnice (tj. s dvije kružnice koje imaju zajedničko središte). |
| kružnica |
kružnica ili kružna linija |
Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od neke središnje točke S. |
kubične (ili kubne) mjerne jedinice
kubični metar (ili kubni metar), ... |
kubne merne jedinice
kubni metar, ... |
km3, m3, dm3, cm3, mm3 |
kugla
središte kugle,
polumjer kugle,
promjer kugle |
lopta
centar lopte,
poluprečnik lopte,
prečnik lopte |
Kugla je geometrijsko tijelo (dio prostora) omeđeno sferom.
Vidi pod sfera. |
kut
- šiljasti,
- pravi,
- tupi,
- ispruženi,
- izbočeni,
- puni
vrh kuta,
kraci kuta,
kutni stupanj,
kutna minuta,
kutna sekunda |
ugao
- oštri,
- pravi,
- tupi,
- opruženi,
- nekonveksni,
- puni
teme ugla,
kraci ugla,
ugaoni stepen,
ugaoni minut,
ugaona sekunda |
Kut je dio ravine omeđen s dva polupravca koja imaju zajedničku početnu točku.
Zajednička početna točka se na hrvatskom jeziku zove vrh kuta, a na srpskom teme ugla. Na oba jezika, spomenuti polupravci su kraci kuta/ugla.
Šiljasti kut je kut manji od 90°,
pravi ima točno 90°,
tupi ima između 90°i 180°,
ispruženi ima točno 180°,
izbočeni ima između 180°i 360°,
puni kut ima točno 360°.
Pravi kut se (na crtežu) u Srbiji označava lukom i točkom, a u Hrvatskoj može kvadratićem ili lukom i točkom. |
| kutomjer |
uglomer |
|
| kvadar |
kvadar |
Kvadar je geometrijsko tijelo omeđeno pravokutnicima. |
| kvadrant |
kvadrant |
Koordinatne osi dijele ravninu na četiri kvadranta. |
| kvadrat |
kvadrat |
Kvadrat je četverokut kojem su sve stranice jednako duge i svi kutovi pravi.
Za drugo značenje riječi kvadrat vidi pod kvadrat broja. |
kvadrat broja,
kvadrirati |
kvadrat broja,
kvadrirati |
Kvadrirati neki broj znači pomnožiti ga sa samim sobom. |
| kvadrat binoma |
kvadrat binoma |
|
| kvadrat razlike |
kvadrat razlike |
|
| kvadrat zbroja |
kvadrat zbira |
|
| kvocijent (češće: količnik) |
količnik |
Količnik je rezultat kod dijeljenja.
Vidi pod dijeljenje. |
| L |
|
|
| lik |
figura |
Vidi pod geometrijski lik. |
| linearna funkcija |
linearna funkcija |
Linearna funkcija je funkcija oblika f(x)=ax+b, a≠0. |
litra,
decilitar,
mililitar,
hektolitar |
litar,
decilitar,
mililitar,
hektolitar |
l, dl, ml, hl
Osim litrenih, za mjerenje obujma/volumena/zapremine još koristimo i kubične mjerne jedinice.
Veza između te dvije vrste mjernih jedinica je:
1 l = 1 dm3 . |
| M |
|
|
| manje |
manje |
Npr. 3<5 čitamo "broj 3 je manji od broja 5". |
| manje ili jednako |
manje ili jednako |
Npr. x ≤ 6 čitamo: "x je manji ili jednak 6". |
metoda supstitucije,
metoda suprotnih koeficijenata,
metoda komparacije,
grafička metoda |
metoda zamene ili metod zamene,
metoda suprotnih koeficijenata,
metoda poređenja,
grafička metoda |
Metode za rješavanje sustava jednadžbi. |
|
milijardu |
milijarda |
1 000 000 000 |
| milijun |
milion |
1 000 000 |
| mimoilazni pravci ili mimosmjerni pravci |
mimoilazne prave |
Mimoilazni pravci su pravci (u prostoru) koji nemaju zajedničkih točaka i nisu usporedni/paralelni. |
| mimosmjerni pravci ili mimoilazni pravci |
mimoilazne prave |
Mimoilazni pravci su pravci (u prostoru) koji nemaju zajedničkih točaka i nisu usporedni/paralelni. |
| minuend (češće: umanjenik) |
umanjenik |
Prvi broj kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje. |
mjerne jedinice za duljinu
kilometar,
metar,
decimetar,
centimetar,
milimetar |
merne jedinice za dužinu
kilometar,
metar,
decimetar,
centimetar,
milimetar |
km, m, dm, cm, mm |
mjerne jedinice za površinu
kvadratni kilometar,
kvadratni metar,
kvadratni decimetar,
kvadratni centimetar,
kvadratni milimetar,
(Umjesto kvadratni može se reći četvorni, npr. četvorni metar.)
ar,
hektar |
merne jedinice za površinu
kvadratni kilometar,
kvadratni metar,
kvadratni decimetar,
kvadratni centimetar,
kvadratni milimetar
ar,
hektar |
km2, m2, dm2, cm2, mm2
1 ar = 100 m2
1 ha = 100 ar
= 10 000 m2
U svakodnevnom životu se i u hrvatskom i u srpskom jeziku koristi i riječ "kvadrat" kao mjerna jedinica za površinu. Npr. kad se kaže da stan ima 70 kvadrata, misli se na to da je površina stana 70 m2. |
mjerne jedinice za obujam (volumen)
kubični (ili kubni) kilometar,
kubični (ili kubni) metar,
kubični (ili kubni) decimetar,
kubični (ili kubni) centimetar,
kubični (ili kubni) milimetar,
hektolitar,
litra,
decilitar,
mililitar |
merne jedinice za zapreminu
kubni kilometar,
kubni metar,
kubni decimetar,
kubni centimetar,
kubni milimetar,
hektolitar,
litar,
decilitar,
mililitar |
km3, m3, dm3, cm3, mm3
hl, l, dl, ml
1 l = 1 dm3
U svakodnevnom životu se i u hrvatskom i u srpskom jeziku koristi i riječ "kubik" kao mjerna jedinica za obujam. Npr. kad se kaže da su potrošena 4 kubika vode, misli se na to da su potrošena 4 m3 vode. |
| mješoviti broj |
mešoviti broj |
Mješoviti broj je broj koji se sastoji od cijelog broja i pravog razlomka (tj. razlomka kojem je brojnik manji od nazivnika). |
mnogokut
pravilni mnogokut
trokut,
četverokut,
peterokut,
šesterokut,
sedmerokut,
osmerokut,... |
mnogougao
pravilan mnogougao
trougao,
četvorougao,
petougao,
šestougao,
sedmougao,
osmougao,... |
Mnogokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen dužinama koje se ne sijeku.
Za mnogokut kažemo da je pravilan ako su mu sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina. |
množenje
faktori ili čimbenici
umnožak (rjeđe: produkt) |
množenje
prvi činilac, drugi činilac, činioci (rjeđe: faktori)
proizvod |
Množenje je računska operacija.
Npr. u zadatku 4·3=12 množimo brojeve 4 i 3.
Pri tom se brojevi 4 i 3 nazivaju faktori (čimbenici), a 12 je umnožak.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo množenje naziva umnožak , npr. izraz 4·3 je množenje (brojeva 4 i 3). |
| mreža geometrijskog tijela |
- |
Mreža geometrijskog tijela je lik kojeg dobijemo kad sve strane tijela razgrnemo u ravninu. |
| N |
|
|
| nagib ili koeficijent smjera |
koeficijent pravca |
U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent a naziva se koeficijent smjera ili nagib. |
najmanji zajednički višekratnik
(oznaka V ili NZV) |
najmanji zajednički sadržalac
(oznaka S ili NZS) |
Najmanji zajednički višekratnik dvaju ili više brojeva je najmanji broj koji je djeljiv svim zadanim brojevima.
Npr. V(10,15) = 30. |
najveći zajednički djelitelj
(oznaka D ili NZD) |
najveći zajednički delilac
(oznaka D ili NZD) |
Najveći zajednički djelitelj dvaju ili više brojeva je najveći broj s kojim su djeljivi svi zadani brojevi.
Npr. D(10,15) = 5. |
nasuprotna stranica,
nasuprotni vrh |
naspramna stranica,
naspramno teme |
U trokutu, svaki vrh ima po jednu nasuprotnu stranicu, a to je stranica kojoj taj vrh ne pripada.
Isto tako, svaka stranica trokuta ima nasuprotni vrh, a to je onaj koji joj ne pripada. |
| nazivnik |
imenilac |
Nazivnik je broj ispod razlomačke crte (u razlomku).
Npr. u razlomku 3/5, broj 5 je nazivnik. |
| negativan broj |
negativan broj |
|
| negativan smjer rotacije |
negativan smer rotacije |
Negativan smjer jednak je smjeru kazaljki na satu. |
| nejednadžba |
nejednačina |
Npr.
4x - 2 > 7
je nejednažba. |
nejednakost
produžena nejednakost |
nejednakost
- |
Npr. izraz 3<5 je nejednakost,
a 12>8>1 ili 3<x<9 su produžene nejednakosti. |
| nemoguć sustav jednadžbi |
nemoguć sistem jednačina |
Nemoguć sustav jednadžbi je sustav koji nema rješenja. |
| neodređen sustav jednadžbi |
neodređen sistem jednačina |
Neodređen sustav jednadžbi je sustav koji ima beskonačno mnogo rješenja. |
| neograničen ili neomeđen |
neograničen |
|
| neomeđen ili neograničen |
neograničen |
|
| neparni brojevi |
neparni brojevi |
Neparni brojevi su: 1, 3, 5, 7, 9, 11, 13, ... |
| nepoznanica |
nepoznata |
Npr. u jednadžbi 4x-6=8, nepoznanica je x. |
| nepravi razlomak |
nepravi razlomak |
Nepravi razlomak je razlomak kojem je brojnik veći od nazivnika. Takav razlomak je veći od broja 1. |
| neskrativ razlomak |
neskrativ razlomak, sveden razlomak ili nesvodljiv razlomak |
Vidi pod: skraćivanje razlomaka |
| nije jednako ili je različito |
nije jednako ili je različito |
≠ |
| nožište visine |
podnožje visine |
Npr. ako imamo visinu na stranicu a, nožište te visine je sjecište visine i stranice a. |
| n-terokut |
n-tougao |
n-terokut je mnogokut koji ima n vrhova, n stranica i n kutova. |
| nultočka |
nula funkcije |
Nultočka funkcije je točka u kojoj graf funkcije siječe x-os, tj. točka u kojoj je vrijednost funkcije jednaka nuli. |
| nul-vektor |
nula vektor |
|
| O |
|
|
| oblo tijelo |
oblo telo |
Obla tijela su tijela omeđena zakrivljenim ili ravnim i zakrivljenim plohama (mora biti barem jedna zakrivljena ploha).
Npr. valjak, stožac i kugla spadaju u obla tijela. |
| obodni kut (kruga) |
periferijski ugao (kruga) |
Obodni kut je kut čiji je vrh na kružnici i čiji kraci sijeku kružnicu. |
| obrat Pitagorina poučka ili obrat Pitagorina teorema |
obrnuta Pitagorina teorema |
Obrat Pitagorina poučka:
Ako za duljine stranica a, b, c nekog trokuta vrijedi c2=a2+b2, onda je taj trokut pravokutan. |
| obrnuta proporcionalnost |
obrnuta proporcionalnost |
|
| obujam ili volumen |
zapremina |
Volumen opisuje veličinu geometrijskog tijela, odnosno količinu pijeska/vode kojom bismo popunili to tijelo. Imamo dvije vrste mjernih jedinica za obujam: kubične (m3, dm3,...) i litrene (l, dl, ml,...). |
| odsječak na y-osi |
odsečak na y-osi |
U linearnoj funkciji f(x)=ax+b, kao i u jednadžbi pravca y=ax+b, koeficijent b naziva se odsječak na y-osi. |
oduzimanje
oduzeti
umanjenik (rjeđe: minuend),
umanjitelj (rjeđe: suptrahend),
razlika (rjeđe: diferencija) |
oduzimanje
oduzeti
umanjenik,
umanjilac,
razlika |
Oduzimanje je računska operacija.
Npr. u zadatku 10-3=7 oduzimamo brojeve 10 i 3.
Pri tom se broj 10 naziva umanjenik, 3 je umanjitelj, a 7 je razlika.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo oduzimanje naziva razlika, npr. izraz 10-3 je razlika (brojeva 10 i 3). |
| ograničen ili omeđen |
ograničen |
|
okomiti
okomica |
normalni
normala |
Okomiti pravci su pravci koji se sijeku pod pravim kutom (kutom od 90°).
Okomite pravce još nazivamo i okomice.
Osim pravaca, okomite mogu biti i dužine, polupravci itd. |
| okrugla zagrada |
obična ili mala zagrada |
( ) |
| omeđen ili ograničen |
ograničen |
|
| omjer |
razmera |
Npr. omjer 2:3 na hrvatskom jeziku čitamo "dva naprama tri", a na srpskom "dva prema tri". |
| opisana kružnica |
opisana kružnica |
Npr. opisana kružnica trokuta je kružnica koja prolazi kroz sve vrhove trokuta. |
| oplošje tijela |
površina tela |
Oplošje tijela je zbroj površina likova koji omeđuju to tijelo. Na srpskom jeziku se za taj zbroj površina opet koristi naziv površina, dakle površina tela. |
| opseg |
obim |
Opseg je duljina ruba geometrijskog lika.
Kod mnogokuta, to je zbroj duljina stranica. |
| ordinata točke |
ordinata tačke |
Ordinata točke je druga koordinata te točke.
Npr. ordinata točke A(3,7) je 7. |
| ortocentar trokuta |
ortocentar trougla |
Ortocentar trokuta je sjecište visina trokuta. |
|
ortogonalna projekcija
|
ortogonalna projekcija
|
|
| os |
osa |
Npr. možemo imati os rotacije, os simetrije, os stošca, koordinatne osi itd. |
| os apscisa, x-os |
apscisa, x-osa |
|
| os ordinata, y-os |
ordinata, y-osa |
|
| osamsto |
osamsto |
800 |
| osmerokut |
osmougao |
Osmerokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s osam dužina koje se ne sijeku. |
osna simetrija
os simetrije
osnosimetričan lik |
osna simetrija
osa simetrije
osnosimetrična figura |
|
| osni presjek (valjka ili stošca) |
- |
Osni presjek valjka je lik (pravokutnik) koji dobijemo kao presjek valjka i ravnine koja prolazi kroz os valjka.
Osni presjek stošca je lik (trokut) koji dobijemo kao presjek stošca i ravnine koja prolazi kroz os stošca. |
osnovica (ili baza) jednakokračnog trokuta,
osnovica (ili baza) trapeza |
osnovica jednakokrakog trougla,
osnovica trapeza |
|
osnovka (ili baza) piramide,
osnovka (ili baza) prizme,
osnovka (ili baza) valjka,
osnovka (ili baza) stošca |
baza (ili osnova) piramide,
baza (ili osnova) prizme,
baza (ili osnova) valjka,
baza (ili osnova) kupe |
|
osobite točke trokuta ili karakteristične točke trokuta
- središte opisane kružnice,
- središte upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište |
karakteristične tačke trougla
- centar opisane kružnice,
- centar upisane kružnice,
- ortocentar,
- težište |
Karakteristične točke trokuta su:
- središte opisane kružnice (sjecište simetrala stranica),
- središte upisane kružnice (sjecište simetrala kutova),
- ortocentar (sjecište visina trokuta),
- težište (sjecište težišnica). |
| ostatak pri dijeljenju |
ostatak pri deljenju |
Npr. 9:4=2 i ostatak 1. |
| P |
|
|
| padajuća funkcija |
opadajuća funkcija |
|
| parabola |
parabola |
|
paralelno ili usporedno,
paralele ili usporednice |
paralelno,
paralele |
Npr. pravci mogu biti usporedni. To su pravci koji se ne sijeku (a pripadaju istoj ravnini).
Usporedni pravci se još nazivaju usporednice ili paralele.
Dužine i polupravci također mogu biti usporedni. |
| parni brojevi |
parni brojevi |
Parni brojevi su: 2, 4, 6, 8, 10, 12, ... |
| peterokut |
petougao |
Peterokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s pet dužina koje se ne sijeku. |
| petsto |
petsto |
500 |
piramida
- trostrana,
- četverostrana,
- peterostrana,
- šesterostrana,...
- uspravna,
- kosa
- pravilna |
piramida
- trostrana,
- četvorostrana,
- petostrana,
- šestostrana,...
- prava,
- kosa
- pravilna |
|
Pitagorin poučak,
Pitagorin teorem |
Pitagorina teorema |
|
| plašt |
omotač |
Npr. valjak i stožac imaju plašt - zakrivljenu plohu koja ih omeđuje. |
Platonova tijela
tetraedar,
kocka,
oktaedar,
dodekaedar,
ikosaedar |
Platonova tela
tetraedar,
kocka,
oktaedar,
dodekaedar,
ikosaedar |
|
| ploha |
površ |
|
| plošne dijagnale (prizme) |
dijagonale bočnih strana i dijagonale osnova
(vidi napomenu) |
U hrvatskom jeziku, plošna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva nesusjedna vrha prizme i pripada nekoj strani prizme (pobočki ili bazi, svejedno). U srpskom jeziku ne postoji zajednički naziv za sve plošne dijagonale, već se koriste nazivi: dijagonale bočnih strana i dijagonale osnova. |
| pobočje |
omotač |
Npr. prizme i piramide imaju pobočje - skup svih pobočki (bočnih strana) zajedno. |
pobočka,
pobočna strana,
bočna strana |
bočna strana |
U prizmi i piramidi, strane koje nisu baze. |
| početna točka polupravca |
početak poluprave |
Vidi pod polupravac. |
| područje definicije funkcije ili domena funkcije |
domen funkcije, oblast definisanosti ili skup originala |
|
| polovište dužine |
središte duži |
Polovište dužine je točka koja raspolavlja dužinu, tj. točka koja dužinu dijeli na dva jednako duga dijela. |
| polukrug |
polukrug |
|
| polukružnica |
polukružnica |
|
| polukugla |
polulopta |
|
| polumjer |
poluprečnik |
Polumjer (kruga ili kružnice) je dužina koja spaja središte kružnice s nekom točkom kružnice. Ujedno, i duljina te dužine naziva se polumjer.
Često se za oboje koristi i naziv radijus.
Oznaka: r. |
polupravac (rjeđe: zraka)
početna točka polupravca |
poluprava
početak poluprave ili teme poluprave |
Polupravac je ravna crta, s jedne strane omeđena, a s druge neomeđena. |
| poluravnina |
poluravan |
Poluravnina je ravna ploha, s jedne strane omeđena pravcem, a s ostalih strana neomeđena. |
postotak
posto |
procenat
posto, odsto, procenat |
Postotak označavamo znakom %.
Npr. 30% na hrvatskom jeziku čitamo "trideset posto", a na srpskom može "trideset posto", "trideset odsto" i "trideset procenata". U "trideset odsto" je najnaglašenije da imamo 30 od sto dijelova". |
potencija,
potenciranje,
potencirati
23 čitamo "dva na treću"
baza,
eksponent |
stepen,
stepenovanje,
stepenovati
23 čitamo "dva na treći"
osnova,
izložilac |
Potenciranje je računska operacija množenja broja sa samim sobom (više puta).
Npr. 23 je potencija broja 2 i računa se kao 2·2·2. U toj potenciji, broj 2 je baza, a 3 eksponent.
23 na hrvatskom jeziku čitamo "dva na treću", u smislu "dva na treću potenciju", dok na srpskom čitamo "dva na treći" u smislu "dva na treći stepen". |
| poučak ili teorem |
teorema |
Npr. Pitagorin poučak (Pitagorin teorem), Talesov poučak (Talesov teorem),... |
poučci (ili teoremi) o sličnosti trokuta:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),
KK (kut - kut) |
stavovi (ili teoreme) sličnosti trouglova:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
UU (ugao - ugao) |
|
poučci (ili teoremi) o sukladnosti trokuta:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SKS (stranica - kut - stranica),
KSK (kut - stranica - kut),
SSK (stranica - stranica - kut) |
stavovi (ili teoreme) podudarnosti trouglova:
SSS (stranica - stranica - stranica),
SUS (stranica - ugao - stranica),
USU (ugao - stranica - ugao),
SSU (stranica - stranica - ugao) |
|
| površina lika |
površina figure |
Površina lika je veličina (unutrašnjosti) tog lika. Mjerimo ju u kvadratnim mjernim jedinicama (m2, dm2, cm2,...) |
| pozitivan broj |
pozitivan broj |
|
| pozitivan smjer rotacije |
pozitivan smer rotacije |
Pozitivan smjer je smjer suprotan od smjera kazaljki na satu. |
| pravac |
prava |
Pravac je ravna neograničena crta. |
| pravi razlomak |
pravi razlomak |
Pravi razlomak je razlomak kojem je brojnik manji od nazivnika. Takav razlomak je manji od broja 1. |
| pravilni mnogokut |
pravilan mnogougao |
Pravilni mnogokut je mnogokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina. |
| pravilo paralelograma (jedno od pravila za zbrajanje vektora) |
pravilo paralelograma |
|
| pravilo trokuta (jedno od pravila za zbrajanje vektora) |
pravilo trougla |
|
| pravokutni |
pravougli |
Onaj koji ima pravi kut.
Npr. trokut može biti pravokutni. |
pravokutni trokut
katete,
hipotenuza |
pravougli trougao
katete,
hipotenuza |
Pravokutni trokut je trokut koji ima pravi kut.
Stranice uz pravi kut nazivaju se katete, a nasuprot pravom kutu je hipotenuza. |
| pravokutnik |
pravougaonik |
Pravokutnik je četverokut koji ima sve kutove prave i kojem su dvije i dvije nasuprotne stranice paralelne i jednako duge. |
| predznak broja |
predznak broja, znak broja |
Npr. predznak broja -7 je minus,
predznak broja +26 je plus,
predznak broja 9 je plus. |
| presječnica dviju ravnina |
presečna prava |
Presječnica dviju ravnina je pravac po kojem se te dvije ravnine sijeku. |
| presječnica usporednih pravaca ili transverzala |
transverzala |
Presječnica usporednih pravaca je pravac koji siječe zadane usporedne pravce. |
| presjek |
presek |
Npr. presjek skupova. |
| prethodnik |
prethodnik |
Npr. prethodnik broja 5 je broj 4, a prethodnik broja 39 je broj 38. |
približna vrijednost
zaokružiti na približnu vrijednost |
približna vrednost
zaokrugliti na približnu vrednost |
Vidi pod zaokružiti. |
| približno jednako |
približno jednako |
≈ |
| pribrojnik (rjeđe: sumand) |
sabirak |
Pribrojnici su brojevi koji se zbrajaju.
Za detalje vidi pod zbrajanje. |
| primjer |
primer |
|
| prirodni brojevi |
prirodni brojevi |
Prirodni brojevi su brojevi 1, 2, 3, 4, 5, 6, ... |
prizma
- trostrana,
- četverostrana,
- peterostrana,
- šesterostrana,...
- uspravna,
- kosa,
- pravilna |
prizma
- trostrana,
- četvorostrana,
- petostrana,
- šestostrana,...
- prava,
- kosa,
- pravilna |
|
| probodište |
prodor ili prodorna tačka |
Probodište je točka u kojoj pravac probada ravninu. |
procjena,
procijeniti |
procena,
proceniti |
|
| produžena nejednakost |
- |
Npr. izrazi
12 > 8 > 5 i
2 < x < 9
su produžene nejednakosti. |
| promil |
promil |
Promil označavamo znakom ‰.
Npr. 30‰ čitamo "trideset promila".
Promil je tisućiti dio nečega. |
| promjer |
prečnik |
Promjer (kruga ili kružnice) je dužina koja spaja dvije točke kružnice i prolazi kroz središte kružnice.
Ujedno, i duljina te dužine naziva se promjer.
Često se koristi i naziv dijametar. Oznaka: d.
Krug i sfera također imaju promjer. |
| proporcija ili razmjer |
proporcija |
Razmjer (ili proporcija) je jednakost dvaju omjera, npr. 2:3=4:6. |
| proporcionalno |
proporcionalno |
|
| proporcionalnost |
direktna proporcionalnost |
|
| prosjek, aritmetička sredina ili srednja vrijednost |
prosek, aritmetička sredina ili srednja vrednost |
Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 . |
prost broj,
prim broj |
prost broj |
Prost broj je broj koji ima točno dva djelitelja. |
| prostor |
prostor |
|
| prostorna dijagonala |
prostorna dijagonala |
Prostorna dijagonala prizme je dužina koja spaja dva vrha prizme i prolazi kroz unutrašnjost prizme.
Trostrana prizma nema prostornu dijagonalu, a ostale prizme imaju.
Umjesto naziva "prostorna dijagonala", ponekad se koristi i samo riječ "dijagonala" uz naziv prizme, npr. "dijagonala kvadra", "dijagonala kocke", "dijagonala pravilne četverostrane prizme" i sl. |
| R |
|
|
| racionalizacija nazivnika |
racionalisanje imenioca ili racionalizacija imenioca |
Racionalizirati nazivnik znači učiniti nazivnik racionalnim brojem, tj. "izbaciti" korijen iz nazivnika. |
| racionalni brojevi |
racionalni brojevi |
Racionalni brojevi su razlomci (i svi oni brojevi koji se mogu pretvoriti u razlomke).
U racionalne brojeve spadaju: prirodni brojevi, cijeli brojevi, razlomci (pozitivni i negativni), decimalni brojevi (pozitivni i negativni) i mješoviti brojevi (pozitivni i negativni). |
| računska operacija ili računska radnja |
računska operacija |
|
| računska radnja ili računska operacija |
računska operacija |
|
| rastuća funkcija |
rastuća funkcija |
|
| ravnalo |
lenjir |
|
| ravnina |
ravan |
Ravnina je ravna neograničena ploha. |
| različito, nije jednako |
različito, nije jednako |
≠ |
| razlika (rjeđe: diferencija) |
razlika |
Razlika je rezultat kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje. |
| razlika kvadrata |
razlika kvadrata |
|
razlomak
polovina, trećina, četvrtina, petina,...
dva kroz tri
brojnik,
nazivnik,
razlomačka crta |
razlomak
polovina, trećina, četvrtina, petina,...
dva sa tri ili
dva kroz tri
brojilac,
imenilac,
razlomačka crta |
|
| razmak |
rastojanje |
|
| razmjer ili proporcija |
proporcija |
Razmjer (ili proporcija) je jednakost dvaju omjera, npr. 2:3=4:6. |
| realni brojevi |
realni brojevi |
Realni brojevi su racionalni i iracionalni brojevi zajedno. |
| recipročna vrijednost |
recipročna vrednost |
Npr. brojevi 3/7 i 7/3 su recipročni brojevi, tj. imaju recipročne vrijednosti. |
| red tablice ili redak tablice |
red tabele ili vrsta tabele |
Množina od redak je retci. |
| relativno prosti brojevi |
uzajamno prosti brojevi |
Brojevi su relativno prosti ako im je jedini zajednički djelitelj broj 1. |
rješenje
riješiti |
rešenje
rešiti |
Zavrzlame sa "ije" i "je" na hrvatskom jeziku:
rješenje, rješavanje, rješivost, rješavač,
riješiti, rješavati, rješavam,
riješen, riješeno, rješavan, rješiv, nerješiv. |
| rotacija |
rotacija |
|
| rubne točke dužine ili krajnje točke dužine |
krajnje tačke duži ili krajevi duži |
Vidi pod dužina. |
| S |
|
|
| sedamsto |
sedamsto |
700 |
| sedmerokut |
sedmougao |
Sedmerokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen sa sedam dužina koje se ne sijeku. |
| sekanta |
sečica |
Sekanta je pravac koji siječe kružnicu (u dvije točke). |
sfera
središte sfere,
polumjer sfere,
promjer sfere |
sfera
centar sfere,
poluprečnik sfere,
prečnik sfere |
Sfera je skup točaka prostora koje su jednako udaljene od neke središnje točke S.
Ta središnja točka naziva se središte sfere.
Polumjer sfere je dužina koja spaja središte sfere s nekom točkom sfere. Ujedno, i duljina te dužine naziva se polumjer.
Često se za oboje koristi i naziv radijus.
Oznaka: r ili R.
Promjer sfere je dužina koja spaja dvije točke sfere i prolazi središtem sfere. Ujedno se i duljina te dužine naziva se promjer.
Često se za oboje koristi i naziv dijametar.
Oznaka: d. |
| simetrala dužine |
simetrala duži, medijatrisa |
Simetrala dužine je pravac koji je okomit na dužinu i prolazi njezinim polovištem. |
| simetrala kuta |
simetrala ugla,
bisektrisa |
Simetrala kuta je pravac/polupravac koji raspolavlja taj kut. |
| simetrija, zrcaljenje |
simetrija, refleksija |
Npr. osna simetrija, centralna simetrija,... |
| sjecište |
presek |
Npr. sjecište dvaju pravaca je točka u kojoj se ta dva pravca sijeku.
Još primjera: sjecišta pravca i kružnice, sjecišta dviju kružnica, sjecište simetrala kutova... |
skraćivanje razlomaka,
skratiti razlomak
skrativ razlomak,
neskrativ razlomak |
skraćivanje razlomaka,
skratiti razlomak
skrativ razlomak,
neskrativ razlomak, sveden razlomak ili nesvodljiv razlomak |
Skratiti razlomak znači brojnik i nazivnik podijeliti istim brojem. Time dobivamo razlomak jednak početnom razlomku.
|
skica,
skicirati |
skica,
skicirati |
|
| slični trokuti |
slični trouglovi |
|
| složeni broj |
složen broj |
Složeni broj je broj koji ima više od dva djelitelja. |
| sljedbenik |
sledbenik |
Npr. sljedbenik broj 5 je broj 6, a sljedbenik broja 58 je 59. |
| smjer |
pravac |
|
| središnji kut kruga |
centralni ugao kruga |
Središnji kut je kut čiji je vrh u središtu kruga. |
| središte |
centar |
Npr. središte kruga, središte kugle, središte rotacije,... |
| srednja vrijednost, aritmetička sredina ili prosjek |
srednja vrednost, aritmetička sredina ili prosek |
Aritmetičku sredinu dvaju ili više brojeva dobivamo tako da zbrojimo sve brojeve, a zatim zbroj podijelimo s brojem koliko zadanih brojeva ima. (Tako se računa i prosjek ocjena u školi.)
Npr. aritmetička sredina brojeva 5, 10 i 6 je broj 7 jer je
(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 .(5 + 10 + 6) : 3 = 21 : 3 = 7 . |
srednjica trokuta,
srednjica trapeza |
srednja linija trougla,
srednja linija trapeza |
Srednjica trokuta je dužina koja spaja polovišta dviju stranica trokuta.
Srednjica trapeza je dužina koja spaja polovišta krakova trapeza. |
| sto ili stotinu |
sto |
100 |
stožac
- uspravan,
- kos |
kupa
- prava,
- kosa |
Stožac je geometrijsko tijelo oblika korneta (za sladoled). |
| strane tijela |
strane tela |
Geometrijska (uglata) tijela su omeđena geometrijskim likovima koje nazivamo stranama tijela. |
| stranica mnogokuta |
stranica mnogougla |
Dužine koje omeđuju mnogokut su njegove stranice. |
| stupac tablice |
kolona tabele |
|
| stupanj |
stepen |
Riječ stupanj koristimo u razne svrhe, npr. kao mjernu jedinicu za kutove.
Npr. kut može imati 30° (30 stupnjeva).
Također možemo pričati o računskim operacija višeg ili nižeg stupnja. |
| sukladno |
podudarno |
Ono što se podudara po veličini.
Sukladne mogu biti dužine, kutovi, trokuti,... |
| sukuti ili susjedni kutovi |
uporedni uglovi |
Susjedni kutovi (sukuti) su kutovi koji imaju zajednički krak i koji zajedno imaju 180°.
Napomena: na srpskom jeziku postoji pojam "susedni uglovi", ali njegovo značenje nije jednako značenju izraza "susjedni kutovi" na hrvatskom jeziku. Pojašnjenje hrvatskog izraza "susjedni kutovi" vidite iznad ove napomene, a za pojašnjenje "susednih uglova" pogledajte u srpsko-hrvatskom rječniku. |
| suma (češće: zbroj ) |
zbir |
Zbroj je rezuktat kod zbrajanja.
Vidi pod zbrajanje. |
| sumand (češće: pribrojnik) |
sabirak |
Pribrojnici su brojevi koji se zbrajaju.
Za detalje vidi pod zbrajanje. |
| suplementarni kutovi |
suplementni uglovi |
Suplementarni kutovi su kutovi čiji je zbroj 180°. |
| suprotni brojevi |
suprotni brojevi |
Npr. brojevi 5 i -5 su suprotni. |
| suprotni vektori |
suprotni vektori |
|
| supstitucija |
zamena |
Metoda supstitucije je jedna od metoda koje možemo koristiti kod rješavanja sustava jednadžbi. |
| suptrahend (češće: umanjitelj) |
umanjilac |
Drugi broj kod oduzimanja.
Vidi pod oduzimanje. |
| susjedni kutovi ili sukuti |
uporedni uglovi |
Susjedni kutovi (sukuti) su kutovi koji imaju zajednički krak i zajedno imaju 180°. |
susjedne stranice,
susjedni vrhovi |
susedne stranice,
susedna temena |
Stranice mnogokuta su susjedne ako imaju zajednički vrh.
Dva vrha mnogokuta koja su krajnje točke iste stranice nazivaju se susjedni vrhovi. |
| sustav |
sistem |
Npr. postoji koordinatni sustav, sustav jednadžbi... |
sustav jednadžbi
neodređen sustav,
nemoguć sustav |
sistem jednačina
neodređen sistem,
nemoguć sistem |
Npr.
2x - 3y = 7
4x + 5y = 11
je sustav jednadžbi.
Sustav je nemoguć ako nema rješenja, a neodređen ako ima beskonačno mnogo rješenja. |
| svođenje razlomaka na zajednički nazivnik |
svođenje razlomaka na isti imenilac |
|
| Š |
|
|
| šestar |
šestar |
|
šesterokut
pravilni šesterokut |
šestougao
pravilan šestougao |
Šesterokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen sa šest dužina koje se ne sijeku.
Pravilni šesterokut je šesterokut kojem su sve stranice jednakih duljina i svi kutovi jednakih veličina. |
| šesto |
šesto |
600 |
| šiljasti kut |
oštar ugao |
Šiljasti kut je kut manji od 90°.
U nekim dijelovima Hrvatske koristi se i naziv oštar kut. |
| T |
|
|
tablica
- red ili redak,
- stupac |
tabela
- red ili vrsta,
- kolona |
Množina od redak je retci. |
| tablica množenja |
tablica množenja |
|
Talesov poučak,
Talesov teorem |
Talesova teorema |
|
tangenta kružnice (rjeđe: dirka kružnice)
diralište |
tangenta ili dirka kružnice
dodirna tačka |
Tangenta je pravac koji dodiruje kružnicu u točno jednoj točki. Ta zajednička točka se naziva diralište. |
| tetiva kruga |
tetiva kruga |
Tetiva kruga je dužina koja spaja dvije točke kružnice. |
| težišnica |
težišna duž |
Težišnica trokuta je dužina koja spaja vrh trokuta s polovištem nasuprotne stranice. |
| težište |
težište |
Težište trokuta je sjecište težišnica trokuta. |
tisuća (rjeđe: hiljada),
tisuću (hiljadu) |
hiljada,
hiljadu |
1000 |
| točka |
tačka |
|
| translacija ili pomak |
translacija |
|
| transverzala ili presječnica |
transverzala |
Transverzala je pravac koji siječe dva usporedna/paralelna pravca. |
| tristo |
trista |
300 |
| trodimenzionalno |
trodimenzionalno |
|
trokut
- raznostranični,
- jednakokračni,
- jednakostranični,
- pravokutni,
- šiljastokutni,
- tupokutni
množina: trokuti |
trougao
- raznostrani ili
nejednakostranični,
- jednakokraki,
- jednakostraničan,
- pravougli,
- oštrougli,
- tupougli
množina: trouglovi |
Trokut je geometrijski lik (dio ravnine) omeđen s tri dužine. On ima 3 kuta, 3 vrha i 3 stranice. |
| U |
|
|
| udaljenost |
rastojanje |
Npr. udaljenost dviju točaka ili udaljenost točke i pravca, točke i ravnine,... |
| uglato tijelo |
rogljasto telo |
Uglato tijelo je tijelo omeđeno ravnim plohama. |
| umanjenik (rjeđe: minuend) |
umanjenik |
Prvi broj kod oduzimanja.
Za detalje vidi pod oduzimanje. |
| umanjitelj (rjeđe: suptrahend) |
umanjilac |
Drugi broj kod oduzimanja.
Vidi pod oduzimanje. |
| umnožak |
proizvod |
Umnožak je rezultat kod množenja.
Vidi pod množenje. |
| unutarnji kut mnogokuta |
unutrašnji ugao mnogougla |
Umjesto unutarnji kut može se reći i samo kut. |
| upisana kružnica |
upisana kružnica |
Npr. upisana kružnica trokuta je kružnica koja dodiruje sve stranice trokuta. |
| uređeni par |
uređeni par |
Npr. (2, 5) |
usporediti,
uspoređivanje |
uporediti,
upoređivanje |
|
usporedno ili paralelno,
usporednice ili paralele |
paralelno,
paralele |
Npr. pravci mogu biti usporedni. To su pravci koji se ne sijeku (a pripadaju istoj ravnini).
Usporedni pravci se još nazivaju usporednice ili paralele.
Dužine i polupravci također mogu biti usporedni. |
| V |
|
|
| vađenje korijena |
vađenje korena |
Vidi pod korijen. |
valjak
- uspravan,
- kos |
valjak
- prav,
- kos |
|
| vanjski kut mnogokuta |
spoljašni ugao mnogougla |
|
| veće |
veće |
Npr. 7>5 čitamo "broj 7 je veći od broja 5". |
| veće ili jednako |
veće ili jednako |
Npr. x ≥ 6 čitamo: "x je veći ili jednak 6". |
vektor
Vektor je određen:
smjerom,
orijentacijom,
duljinom.
nul-vektor
suprotni vektori |
vektor
Vektor je određen:
pravcem,
smerom,
intenzitetom (dužinom).
nula vektor
suprotni vektori |
hrv. smjer vektora - srp. pravac vektora,
hrv. orijentacija vektora - srp. smer vektora,
hrv. duljina vektora - srp. intenzitet (dužina)vektora |
| visina |
visina |
Npr. visina trokuta, visina piramide |
| višekratnik |
sadržalac |
Npr. višekratnici broja 3 su: 3, 6, 9, 12, 15, 18, 21, 24, 27, 30, 33, 36, ..., dakle to su svi brojevi koji su djeljivi brojem 3, tj. koji se mogu podijeliti brojem 3 bez ostatka. |
| vitičasta zagrada |
vitičasta ili velika zagrada |
{ } |
| vjerojatnost |
verovatnoća |
|
| vrh |
teme |
Ovdje se misli: na vrhove/temena geometrijskih likova (npr. trokuta), na vrhove/temena geometrijskih tijela (npr. prizmi), vrh/teme kuta/ugla... |
| vršni kutovi |
unakrsni uglovi |
Vršni kutovi su kutovi koji imaju zajednički vrh i čiji su kraci nasuprotni dijelovi istih pravaca. |
| Z |
|
|
zagrade
okrugla zagrada,
uglata zagrada,
vitičasta zagrada |
zagrade
obična ili mala zagrada,
uglasta ili srednja zagrada,
vitičasta ili velika zagrada |
Okrugla zagrada ( ),
uglata zagrada [ ],
vitičasta zagrada { }. |
zaokružiti na približnu vrijednost
zaokružiti na jednu decimalu,
zaokružiti na dvije decimale,... |
zaokrugliti na približnu vrednost
zaokrugliti na jednu decimalu,
zaokrugliti na dve decimale,... |
|
zbrajanje,
zbrojiti,
prvi pribrojnik,
drugi pribrojnik,
zbroj (rjeđe: suma) |
sabiranje,
sabrati,
prvi sabirak,
drugi sabirak,
zbir |
Zbrajanje je računska operacija.
Npr. u izrazu 3+4=7 imamo zbrajanje brojeva 3 i 4.
Pri tom se brojevi 3 i 4 nazivaju pribrojnici, a 7 je zbroj.
Ujedno se i cijeli izraz u kojem imamo zbrajanje naziva zbroj, npr. izraz 3+4 je zbroj (brojeva 3 i 4). |
| zbroj (rjeđe: suma) |
zbir |
Zbroj je rezuktat kod zbrajanja.
Vidi pod zbrajanje. |
znamenka
Nazivi znamenki:
- znamenka jedinica,
- znamenka desetica,
- znamenka stotica,
- znamenka tisućica,
- znamenka desettisućica,
- znamenka stotisućica,
...
- znamenka desetinka,
- znamenka stotinka,
- znamenka tisućinka,
- znamenka desettisućinka,
...
Broj može biti:
- jednoznamenkast,
- dvoznamenkast,
- troznamenkast, ...
- višeznamenkast. |
cifra
Imena cifri:
- cifra jedinica,
- cifra desetica,
- cifra stotina,
- cifra hiljada,
- cifra desetohiljada,
- cifra stohiljada,
...
- cifra desetih,
- cifra stotih,
- cifra hiljaditih,
- cifra desetohiljaditih,
...
Broj može biti:
- jednocifren,
- dvocifren,
- trocifren, ...
- višecifren.
|
Brojeve zapisujemo pomoću znamenaka.
Npr. broj 245 zapisan je pomoću znamenaka 2, 4 i 5.
Broj 245 je troznamenkasti broj.
U broju 25 789, znamenka 9 je znamenka jedinica, 8 je znamenka desetica, 7 znamenka stotica, 5 znamenka tisućica, 2 znamenka desettisućica. |
| zraka (češće: polupravac) |
poluprava |
Polupravac je ravna crta, s jedne strane omeđena, a s druge neomeđena. |
