početna  > matematički video na dlanu  >  decimalni brojevi - 5.razred

 

 

 

 

 
 

Decimalni brojevi - 5. razred

 

Stavite miša preko naslova videa da biste vidjeli opis.
KLIK na naslov videa → izabirete video.

 

Kliknite uz gornji rub videa, na naslov, ako ga želite gledati na YouTubeu.

 

 

 

              

Pozivam vas da na mom Youtube kanalu komentirate moje videolekcije te da moj rad podržite pretplatom na kanal, lajkanjem lekcija, te dijeljenjem linkova.

 

Background photo by stein egil liland
Subscribe icon created by Freepik
Bell icon created by Illustoon

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Osnove o decimalnim brojevima
 
Upoznavanje s decimalnim brojevima i kako ih čitamo Osnovno o decimalnim brojevima: kako ih čitamo (jesu li
desetinke, stotinke, tisućinke...), što opisuje cijeli,
a što decimalni dio...
 
Dijelovi decimalnog broja i nazivi znamenki U ovom videu navodimo nazive dijelova decimalnog broja i
nazive znamenki. Pojašnjava se kako decimalni broj
rastavljamo/zapisujemo pomoću dekadskih jedinica i
dekadskih razlomaka. Zadaci za vježbu.
 
Značenje decimalnog broja i njegovih dijelova, međuodnosi decimala U ovom videu pojašnjavamo koliko je to npr. 3.2 kvadrata,
1.86 kvadrata, 0.379 ili 0.8888 kvadrata.
Ujedno uočavamo odnose između desetinki, stotinki,
tisućinki, desettisućinki itd.
Zadaci za vježbu.
 
Značenje nula u decimalnom broju Što ako u decimalnom broju iza zadnje decimale dopišemo
jednu ili više nula? Povećava li se time decimalni broj?
Možda se smanjuje? Ili ostaje isti?
A ako nule dopišemo unutar decimalnog broja?
Što ako decimalni broj ima zadnje decimale jednake nuli -
smijemo li izbaciti te nule; mijenja li se broj time?
A ako izbacujemo nule koje su usred broja?
Odgovore na ova pitanja potražite u ovom videu.
Tu su i zadaci za vježbu.
 
Pretvaranje decimalnih brojeva u...
 
Pretvaranje decimalnog broja u razlomak i mješoviti broj, i obratno Pojašnjenja (računska i vizualna) kako decimalni broj
pretvaramo u mješoviti broj i razlomak,
i obratno - kako mješovite brojeve pretvaramo u decimalne,
u najjednostavnijim slučajevima (kad u nazivniku imamo desetine).
Zadaci za vježbu.
Za pretvaranje (bilo kojeg) razlomka u decimalni broj, pogledajte dolje, na kraj ove cjeline. Za taj postupak potrebno je znati dijeliti decimalni broj prirodnim.
 
Uspoređivanje decimalnih brojeva
 
Uspoređivanje decimalnih brojeva Ovdje pojašnjavamo kako se uspoređuju decimalni brojevi,
tj. kako odrediti koji je od dva decimalna broja veći.
Na početku videa imamo vizualna pojašnjenja, a zatim
izvodimo zaključak o tome kako iz samih zapisa brojeva
(usporedbi znamenki) zaključiti koji je broj veći.
Tu su i zadaci za vježbu.
 
Decimalni brojevi na brojevnom pravcu
 
Decimalni brojevi na brojevnom pravcu Ako razmak između 3 i 4 podijelimo na 10 jednaki dijelova,
koji brojevi dođu između?
A između npr. 2.4 i 2.5 ?
A između npr. 8.36 i 8.37 ?
Gdje se na brojevnom pravcu (otprilike) nalazi broj 5.313131 ?
Odgovore na postavljena pitanja možete naći u ovom videu.
Tu su i zadaci za vježbu.
 
Zaokruživanje decimalnih brojeva
 
Zaokruživanje decimalnih brojeva Ovdje možete naći pojašnjenja kako decimalne brojeve zaokružujemo:
na najbliže cijelo, na jednu decimalu (na desetinke),
na dvije decimale (na stotinke), na tri decimale (na tisućinke) itd.
Tu su i zadaci za vježbu.
 
Zbrajanje decimalnih brojeva
 
Zbrajanje decimalnih brojeva - 1.dio - pismeni račun U ovoj lekciji pojašnjavamo:
1. kako zbrajamo dva decimalna broja,
2. kako zbrajamo decimalni i prirodni broj,
3. kako zbrajamo više decimlanih brojeva,
4. kako sređujemo rezultat (izbacimo nepotrebne nule).
Rješavamo zadatke:
a) 19.8 + 7.43,
b) 12.567 + 310.87 + 6.9 + 0.003,
c) 896.54 + 37,
d) 532 + 9.4,
...
 
Zbrajanje decimalnih brojeva - 2.dio - napamet U ovoj lekciji pojašnjavamo kako napamet zbrojiti decimalne brojeve, u slučajevima kad se takav račun može izvršiti napamet.
Rješavamo zadatke:
a) 5.203 + 4,
b) 5.203 + 0.4,
c) 5.203 + 0.04,
d) 5.203 + 0.004,
e) 5.203 + 0.0004,
f) 0.8 + 0.3,
g) 7.26 + 0.9,
...
 
Oduzimanje decimalnih brojeva
 
Oduzimanje decimalnih brojeva - 1.dio - pismeni račun U ovoj lekciji pojašnjavamo:
1. kako oduzimamo dva decimalna broja,
2. kako oduzimamo decimalni i prirodni broj,
3. kako sređujemo rezultat (izbacimo nepotrebne nule).
Rješavamo zadatke:
a) 526.348 - 10.6,
b) 98.6 - 29.318,
c) 345 - 12.37,
d) 125.13 - 16,
e) 647.29 - 57.29,
f) 587.62 - 587,
...
 
Oduzimanje decimalnih brojeva - 2.dio - napamet U ovoj lekciji pojašnjavamo kako napamet oduzimati decimalne brojeve, u slučajevima kad se takav račun može izvršiti napamet.
Rješavamo zadatke:
a) 6.284 - 1,
b) 6.284 - 0.1,
c) 6.284 - 0.01,
d) 6.284 - 0.001,
e) 4 - 0.8,
f) 6 - 2.9,
g) 7 - 0.08,
h) 1 - 0.003,
...
 
Množenje i dijeljenje decimalnog broja dekadskom jedinicom
 
Množenje decimalnog broja brojem 10 - 1. dio - teorija U ovoj lekciji otkrivamo kako decimalni broj množimo brojem 10. U idućoj lekciji uvježbavamo primjenu tog pravila u zadacima.
 
Množenje decimalnog broja brojem 10 - 2. dio - vježba U prošloj smo lekciji otkrili kako decimalni broj množimo brojem 10. Ovdje to uvježbavamo kroz puno zadataka.
Rješavamo zadatke:
a) 5.14 • 10
b) 62.301 • 10
c) 12.7 • 10
d) 9.8 • 10
e) 0.32 • 10
f) 0.4 • 10
g) 0.2 • 10
h) 0.02 • 10
i) 0.002 • 10
j) 2 • 10
...
 
Množenje decimalnog broja brojem 100 U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalni broj množimo brojem 100. Dakle, decimalnu točku pomičemo za dva mjesta udesno.
Rješavamo zadatke:
a) 32.453 • 100
b) 18.32 • 100
c) 61 • 100
d) 8.5 • 100
e) 0.413 • 100
f) 0.3 • 100
g) 0.06 • 100
...
 
Množenje decimalnog broja brojem 1000 U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalni broj množimo brojem 1000. Dakle, decimalnu točku pomičemo za tri mjesta udesno.
Rješavamo zadatke:
a) 4.2735 • 1000
b) 3.108 • 1000
c) 26 • 1000
d) 2.81 • 1000
e) 6.9 • 1000
f) 0.0005 • 1000
g) 0.005 • 1000
h) 0.05 • 1000
i) 0.5 • 1000
j) 0.102 • 1000
...
 
Množenje decimalnog broja dekadskom jedinicom - vježba U prošlim lekcijama smo pojedinačno objašnjavali kako decimalni broj množimo sa 10, pa u drugoj lekciji sa 100, a u trećoj sa 1000. Krenuli smo od jednostavnijih zadataka, te lagano komplicirali sa slučajevima u kojima smo trebali dopisivati ili ispuštati neke nule. U ovoj lekciji imamo izmiješane sve te slučajeve, dakle ovdje sistematiziramo kako se decimalni broj množi bilo kojom dekadskom jedinicom.
Rješavamo zadatke:
a) 0.607 • 10
b) 9.38 • 100
c) 8.19 • 1000
d) 0.04 • 10
e) 0.04 • 100
f) 0.04 • 1000
g) 0.04 • 1 000 000
...
 
Množenje decimalnog broja dekadskom jedinicom - primjena Ovdje rješavamo nekoliko životnih zadataka u kojima primjenjujemo množenje decimalnog broja dekadskim jedinicama, tj. pomicanje decimalne točke.
Rješavamo zadatke:
1. Za veliki gradski cvjetnjak kupljeno je 1000 maćuhica i 100 ruža. Koliko je ukupno plaćeno ako jedna maćuhica košta 3.17 kn, a jedna ruža 9.86 kn?
2. Majstor Luka kupio je 2.98 kg čavala i 4 kante boje. Koliko je platio ako 1 kg čavala košta 10 kn, a jedna kanta boje 53 kn?
3. Cijena jednog kilograma krumpira je 2.96 kn. Koliko košta 10 kg krumpira, a koliko 100 kg?
4. Izračunaj površinu pravokutnika čije su stranice duge 15.9 cm i 10 cm.
 
Pretvaranje mjernih jedinica za duljinu i površinu - iz veće u manju U ovoj lekciji pojašnjavamo kako mjerne jedinice za duljinu i površinu pretvaramo iz veće u manju. U zadacima se pojavljuju decimalni brojevi, dakle, pomičemo decimalnu točku...
Rješavamo zadatke:
a) 8.29 m = ______ dm
b) 6.3 dm = ______ mm
c) 1.4 cm = = ______ mm
d) 0.2 m = ______ mm
e) 16 km = ______ m
f) 0.008 dm = ______ cm
g) 0.09 dm2 = ______ cm2
h) 1.3 m2 = ______ cm2
i) 6.07 km2 = ______ m2
... (Napomena: Po Školi za život, u 5. razredu se preračunavaju samo mjerne jedinice za duljinu, ali ne i za povšinu (njih preračunavamo u 6. razredu). Koristite samo onaj dio videa koji je vezan uz duljinu.)
 
 
Dijeljenje decimalnog broja brojem 10 U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalni broj dijelimo brojem 10. Dakle, uvježbavamo kako decimalnu točku pomaknuti za jedno mjesto ulijevo. Posebno pojašnjavamo slučajeve kad dolazi do ispuštanja ili dopisivanja nekih nula.
Rješavamo zadatke:
a) 35.8 : 10
b) 547 : 10
c) 2.8 : 10
d) 6 : 10
e) 0.6 : 10
f) 0.06 : 10
...
 
Dijeljenje decimalnog broja brojem 100 U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalni broj dijelimo brojem 100. Dakle, uvježbavamo kako decimalnu točku pomaknuti za dva mjesta ulijevo. Posebno pojašnjavamo slučajeve kad dolazi do ispuštanja ili dopisivanja nekih nula.
Rješavamo zadatke:
a) 248.5 : 100
b) 439 : 100
c) 72.8 : 100
d) 16 : 100
e) 4.3 : 100
f) 7 : 100
g) 0.3 : 100
...
 
Dijeljenje decimalnog broja brojem 1000 U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalni broj dijelimo brojem 1000. Dakle, uvježbavamo kako decimalnu točku pomaknuti za tri mjesta ulijevo. Posebno pojašnjavamo slučajeve kad dolazi do ispuštanja ili dopisivanja nekih nula.
Rješavamo zadatke:
a) 5793 : 1000
b) 318.6 : 1000
c) 42.1 : 1000
d) 1.8 : 1000
e) 82 000 : 1 000
f) 6 700 : 1 000
g) 350 : 1000
...
 
Dijeljenje decimalnog broja dekadskom jedinicom - vježba Dekadske jedinice su brojevi 10, 100, 1000, 10000, ... U prošlim smo lekcijama pojedinačno objašnjavali kako decimalni broj dijelimo s 10, pa u drugoj lekciji sa 100, a u trećoj s 1000. Krenuli smo od jednostavnijih zadataka,te lagano komplicirali sa slučajevima u kojima smo trebali dopisivati ili ispuštati neke nule. U ovoj lekciji imamo izmiješane sve te slučajeve, dakle ovdje sistematiziramo kako se decimalni broj dijeli bilo kojom dekadskom jedinicom.
Rješavamo zadatke:
a) 25.7 : 10
b) 25.7 : 100
c) 25.7 : 1000
d) 852 : 100
e) 1.1 : 1000
f) 870 : 10
g) 870 : 100
...
 
Dijeljenje decimalnog broja dekadskom jedinicom - primjena Ovdje rješavamo nekoliko životnih zadataka u kojima primjenjujemo dijeljenje decimalnog broja dekadskom jedinicom, tj. pomicanje decimalne točke.
Rješavamo zadatke:
1. a) Ako 10 kg šećera košta 72.30 kn, koliko košta 1 kg šećera?
b) Ako 10 kg šećera košta 76 kn, koliko košta 1 kg šećera?
2. Ako 1000 maćuhica košta 3750 kn, koliko košta jedna maćuhica?
3. Jedan je skakavac skočio 100 jednako dugih skokova i pri tom je prešao 4960 cm. Kolika je duljina jednog njegovog skoka?
 
Pretvaranje mjernih jedinica za duljinu i površinu - iz manje u veću U ovoj lekciji pojašnjavamo kako mjerne jedinice za duljinu i površinu pretvaramo iz manje u veću. U zadacima se pojavljuju decimalni brojevi, dakle, pomičemo decimalnu točku...
Rješavamo zadatke:
a) 62.8 cm = _______ dm
b) 41 dm = _______ m
c) 5.1 cm = _______ m
d) 350 mm = _______ dm
e) 12 m = _______ km
f) 0.5 cm = _______ m
g) 120 000 mm = _______ m
h) 172 cm2 = _______ dm2
i) 172 cm2 = _______ m2
j) 6.1 cm2 = _______ dm2
k) 350 m2 = _______ km2
... (Napomena: Po Školi za život, u 5. razredu se preračunavaju samo mjerne jedinice za duljinu, ali ne i za povšinu (njih preračunavamo u 6. razredu). Koristite samo onaj dio videa koji je vezan uz duljinu.)
 
 
Množenje i dijeljenje decimalnih brojeva dekadskim jedinicama - sistematizacija U prošlim smo lekcijama korak po korak pojašnjavali - prvo množenje decimalnog broja brojem 10, zatim množenje brojem 100, pa sa 1000, a onda smo krenuli na dijeljenje sa 10, pa na dijeljenje sa 100 itd. U ovoj lekciji sistematiziramo što smo uvježbavali u prošlim lekcijama.
Rješavamo zadatke:
a) 2.7 • 10
b) 2.7 : 10
c) 0.4 • 100
d) 0.4 : 100
e) 200 : 1000
f) 200 • 1000
...
 
Pretvaranje mjernih jedinica za duljinu i površinu - sistematizacija U ovoj lekciji pretvaramo mjerne jedinice za duljinu i površinu, iz veće u manju, i iz manje u veću - mješovito.
Rješavamo zadatke:
a) 34 km = _______ m
b) 34 m = _______ km
c) 7.2 m = _______ mm
d) 5 cm = _______ dm
e) 2.6 m2 = _______ cm2
f) 0.0004 cm2 = _______ mm2
... (Napomena: Po Školi za život, u 5. razredu se preračunavaju samo mjerne jedinice za duljinu, ali ne i za povšinu (njih preračunavamo u 6. razredu). Koristite samo onaj dio videa koji je vezan uz duljinu.)
 
Pretvaranje litrenih mjernih jedinica (volumen tekućine) U ovoj lekciji pretvaramo litrene mjerne jedinice. Pretvaramo:
a) 53.89 l = _________ dl,
b) 53.89 dl = _________ l,
c) 4.6 l = _______ ml,
d) 4.6 ml = _______ l,
e) 0.9 hm = _________ l,
...
 
Množenje decimalnih brojeva
 
Množenje decimalnih brojeva - pismeno U ovoj lekciji pojašnjavamo kako množimo decimalni broj decimalnim brojem, a ujedno i kako ga množimo prirodnim brojem.
Ističemo neka svojstva množenja:
- množenjem nekog broja s nulom dobivamo nulu,
- množenjem nekog broja s 1 dobivamo isti taj broj,
- množenjem nekog broja s brojem manjim od 1 dobivamo manji broj,
- i dalje vrijedi komutativnost množenja (faktorima možemo zamijeniti mjesta, a umnožak se neće promijeniti),
- s dekadskim jedinicama možemo množiti i na način prikazan u ovoj lekciji, ali i pomicanjem decimalne točke - oba postupka vode do istog rješenja.
Rješavamo zadatke:
a) 64.7 • 9.8,
b) 5.04 • 307,
c) 1.57 • 0.3008,
d) 360.9 • 200,
e) 2.9 • 0.0003,
f) 3.28 • 10,
g) 4 • 5.72,
...
 
Množenje decimalnih brojeva - napamet U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalne brojeve množimo napamet (u onim slučajevima u kojima se može množiti napamet).
Pojašnjavamo sljedeće tipove zadataka:
1. zadatke u kojima jednoznamenkasti broj množimo višeznamenkastim, tako da s lijeva na desno množimo znamenku po znamenku,
npr. 3 • 1.2 , 5 • 1.01 ,...
2. zadatke u kojima jednoznamenkasti broj množimo višeznamenkastim, tako da s lijeva na desno množimo znamenku po znamenku, ali uz prijelaz preko desetice,
npr. 3 • 1.7 , 4 • 2.5, ...
3. množenje napamet s 0.5, npr. u zadacima
0.5 • 8 , 0.5 • 6 , 0.5 • 7 , ...
4. množenje napamet s 1.5, zatim s 2.5, 3.5 itd., npr. u
zadacima 1.5 • 6 , 1.5 • 9 , 2.5 • 12 , ...
5. množenje dekadskim jedinicama, npr. 0.07 • 1000 , ...
Tu su i zadaci za vježbu.
 
Dijeljenje decimalnih brojeva
 
Dijeljenje decimalnog broja prirodnim brojem U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalni broj dijelimo prirodnim brojem.
Razjašnjavamo:
1. kad u rezultatu zapisujemo točku (npr. u zadacima 152.88 : 6, 974.259 : 9, 397.75 : 43),
2. spuštanje "nevidljivih nula" (npr. u zadacima 23.4 : 5, 873.1 : 8),
3. što ako se cijeli dio djeljenika ne da podijeliti djeliteljem (npr. 2.58 : 4, 1.53 : 6),
4. dijeljenje prirodnog broja prirodnim, ako na kraju imamo ostatak (npr. 9:5, 7:2, 215:4),
5. dijeljenje manjeg prirodnog broja većim (npr. 3:5, 5:8, 1:25).
Usput ističemo neka svojstva dijeljenja.
Prisjećamo se i dijeljenja dekadskim jedinicama, te u takvim zadacima uočavamo vode li nas oba postupka do istog rezultata.
 
Dijeljenje decimalnog broja decimalnim brojem U ovoj lekciji pokazujemo kako se decimalni broj dijeli decimalnim brojem.
Uočavamo i neka svojstva dijeljenja:
- ne možemo dijeliti s nulom,
- dijeljenjem nekog broja sa samim sobom dobivamo 1,
- dijeljenjem nekog broja s 1 dobivamo isti taj broj,
- dijeljenjem nekog broja s brojem manjim od 1, dobivamo količnik koji je veći od djeljenika (ovo su prvi zadacima u kojima to susrećemo).
Rješavamo zadatke:
a) 9.758 : 0.04,
b) 0.392 : 0.112,
c) 5.3 : 0.25,
d) 6 : 0.2,
e) 0 : 4.7,
f) 4.7 : 0,
...
 
Dijeljenje decimalnih brojeva napamet U ovoj lekciji pojašnjavamo kako decimalne brojeve dijelimo napamet (u onim slučajevima u kojima se može dijeliti napamet).
Pojašnjavamo sljedeće tipove zadataka:
1. zadatke u kojima dijelimo jednoznamenkastim (prirodnim brojem) i u kojem je svaka znamenka djeljenika djeljiva s djeliteljem (bez ostatka), npr. 6.39 : 3 , 42.08 : 2 , ...
2. dijeljenje s 1, dijeljenje broja sa samim sobom, dijeljenje nule nekim brojem, dijeljenje s nulom,
3. dijeljenje kod kojeg je rezultat jednoznamenkasti (prirodni) broj, a u takvim zadacima je praktično pitati se koliko puta djelitelj ide u djeljenik, npr. 7.7 : 1.1 , 3 : 1.5 , 7.5 : 2.5 , ...
4. dijeljenje prirodnog broja s 2, npr. 7 : 2, 13 : 2, 43 : 2, ...
5. dijeljenje s 4, što se može svesti na dijeljenje s 2, pa još jednom dijeljenje s 2, npr. 10 :4, 6 : 4, 1 : 4,...
6. dijeljenje dekadskim jedinicama, npr. 58.3 : 10, 14 : 100, ...
Tu su i zadaci za vježbu.
 
Aritmetička sredina, prosjek ili srednja vrijednost
 
Aritmetička sredina - 1. dio - račun u skupu prirodnih brojeva U ovom videu pojašnjavamo što je to aritmetička sredina, prosjek ili srednja vrijednost. Uočavamo i svojstva aritmetičke sredine.
Rješavamo zadatke:
1. a) Izračunaj prosjek Aninih ocjena iz matematike ako je ona do sad iz matematike dobila: 5, 3, 4, 5, 4 i 3.
b) Izračunaj aritmetičku sredinu istih tih brojeva, dakle brojeva: 5, 3, 4, 5, 4 i 3.
c) Kolika je srednja vrijednost brojeva 5, 3, 4, 5, 4 i 3?
2. Marko je u siječnju za džeparac dobio 30 eura, u veljači 20 €, u ožujku 35 € i u travnju 35 €. Koliki je bio njegov prosječni mjesečni džeparac u tom razdoblju?
3. Aritmetička sredina brojeva 200, 300 i 700 je jedan od ponuđenih brojeva:
a) 800 b) 100 c) 400.
Možeš li bez računanja (logičkim razmišljanjem) zaključiti koji je to broj?
4. Marija je visoka 161 cm, Kristina 161 cm, Vanja 161 cm, Dunja 161 cm i Zara 161 cm. Kolika je njihova prosječna visina?
5. Možeš li što brže reći kolika je aritmetička sredina zadanih brojeva? (Označimo ju sa x potez.)
a) 10 i 20, b) 200 i 400, c) 80 i 86, d) 2300 i 2500, e) 17 i 81, f) 16 i 16.
Na kraju videa su i zadaci za vježbu.
 
Aritmetička sredina - 2. dio - račun s decimalnim brojevima U ovom videu, prvo ponavljamo definiciju i svojstva aritmetičke sredine, a nakon toga i rješavamo zadatke u kojima se pojavljuju i decimalni brojevi.
Rješavamo zadatke:
1. Ivan na kraju školske godine ima ocjene: 3, 4, 3, 4, 3, 4, 3, 4, 3, 4, 3 i 4, a Vlado: 3, 4, 5, 5, 2, 2, 3, 4, 4, 3, 4 i 2.
a) Možeš li za nekojeg od njih odmah reći koliki mu je prosjek ocjena? (Reci i provjeri računom.)
b) Koji od njih ima veći prosjek?
c) S kojim uspjehom prolazi Ivan, a s kojim Vlado?
2. U jednoj vrtićkoj skupini trogodišnje djece izmjerena je visina djece. Izmjerene vrijednosti su: 1.20 m, 0.88 m, 0.95 m, 1 m, 1.18 m, 1.89 m, 0.69 m i 0.80 m.
a) Procijeni koje od sljedećih vrijednosti bi mogle, a koje sigurno nisu prosječna visina djece u toj skupini: 0.6 m, 0.69 m, 0.9 m, 1 m, 1.2 m, 1.31 m.
b) Kolika je prosječna visina djece u toj skupini?
3. Možeš li što brže reći kolika je aritmetička sredina zadanih brojeva?
a) 5.6 i 5.8, b) 9 i 9.6, c) 16 i 17, d) 10 i 15, e) 0 i 101, f) 0 i 110, g) 8.2, 8.2, 8.2 i 8.2, h) 6, 6, 9 i 9, i) 40, 50, 50, 50 i 60
Na kraju videa su i zadaci za vježbu.
 
Pretvaranje razlomka u decimalni broj
 
Pretvaranje razlomka u decimalni broj U ovoj lekciji pokazujemo kako razlomak pretvaramo u decimalni broj, npr.
a) 1/2,
b) 13/5,
...
U jednom primjeru i slikovno prikazujemo da vrijedi jednakost zadanog razlomaka i dobivenog decimalnog broja.
 
Postoci - osnove
 
Osnovni postoci: 100%, 50%, 25% i 75% U ovoj lekciji pojašnjavamo što znače postoci 100%, 50%,
25% i 75%, te rješavamo zadatke u kojima se oni pojavljuju.
Radi se o zadacima koje lako možemo riješiti napamet ako znamo
kako razmišljati u tim zadacima.
 
Postoci podskupina i 100% kao početna vrijednost I dalje rješavamo zadatke napamet. U ovom videu
se nastavljamo na razmišljanja koja smo pojašnjavali
u prošlom videu.
Ovdje rješavamo zadatke poput sljedećih:
1. 71% površine planeta Zemlje prekriveno je morem.
Koji dio Zemljine površine čini kopno?
2. Kad je Nikola otvorio bombonijeru, tata mu je rekao
da smije pojesti najviše pola bombonijere, a ostalo
pripada sestri. Nikola je prvi dan pojeo 16%,
drugi dan 26%, a treći dan 14%. Je li dirao sestrin dio?
3. Cijena cipela snižava se 30%. Koliki će postotak
od stare cijene činiti nova cijena cipela?
4. Cijena košulje povećava se 25%. Koliki će postotak
od stare cijene činiti nova cijena košulje?
5. Cijena struje povećala se za pola svoje vrijednosti.
Koliki postotak od stare cijene čini nova cijena struje?
6. Ako se Marijin džeparac za novu godinu utrostručio,
koliki postotak od uobičajenog džeparca čini novogodišnji?
7. Vodostaj rijeke Save je 90% od vodostaja od prije tjedan
dana. Je li se vodostaj povećao ili smanjio? Za koliko?
8. Ovogodišnja cijena krumpira čini 200% prošlogodišnje cijene.
Je li se prošlogodišnja cijena povećala ili smanjila? Za koliko?
Tu su i zadaci za samostalnu vježbu.
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 
Webmajstori Hvala članovima foruma Webmajstori što su za vrijeme mog petljanja po dizajnu ovih stranica, strpljivo odgovarali na moja 'visokoumna' pitanja.
 
Antonija Horvatek Autorica weba...